Vlada će danas usvojiti i predstaviti treći paket mjera podrške privredi i građanima, koji se čeka puna tri mjeseca. U njemu će, barem što se tiče sektora turizma, biti snižena stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV), subvencionisanje kamatne stope za reprogram kredita, krediti kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF), subvencije za izdavaoce privatnog smještaja. To je juče najavio premijer Duško Marković u Skupštini tokom premijerskog sata.

Istakao je da će pomoć turističkoj privredi do 2022. godine iznositi 67,85 miliona, a da je dugoročni set mjera do 2024. godine težak 131,7 miliona, pa će Vlada ukupno kroz set kratkoročnih i dugoročnih mjera za turizam opredijeliti 200 miliona eura.

– Kratkoročno ćemo do 2022. godine izdvojiti 67,85 miliona. Taj set mjera uključuje subvencionisanje kamatne stope za reprogram kredita kod IRF-a i banaka, vrijedne 12 miliona, primjenu niže stope PDV-a od sedam odsto na period od godinu dana ukupno vrijednu 16 miliona, zatim kreditnu liniju kod IRF-a za likvidnost i obrtna sredstva sa subvencionisanom kamatnom stopom, subvencije za izdavaoce privatnog smještaja od tri miliona, kao i subvencije za turoperatore i sredstva za promociju – kazao je Marković juče u Skupštini odgovarajući na pitanje potpredsjednika Skupštine Branimira Gvozdenovića (DPS).

Objasnio je da je Vlada uložila napore da očuva ekonomsku supstancu u sektoru turizma, da je u okviru drugog paketa mjera uplaćeno 12,14 miliona eura za 40.422 zarade za više od 2.100 preduzeća, te da je IRF plasirao 493 kredita vrijedna 81 milion eura. Istakao je i da je proces pripreme trećeg seta mjera trajao duže nego što su planirali, ali da su morali analizirati kompletnu situaciju kao bi mjere bile adekvatne.

Marković je najavio i da će država u trećem paketu mjera dati podsticaje kroz dva predloga zakona koje će utvrditi na sjednici, kako bi podsticajne mjere krenule od 1. septembra.

– Među njima su olakšice za početak poslovanja, startap preduzeća, koja će biti oslobođena poreza za pet godina, umanjenje za poreze i doprinose za zapošljavanje do 50 odsto, oslobađanje poreza i doprinosa za rad na inovativnim projektima, oslobađanje poreza na dobit u stoprocentnom iznosu za reinvestiranje u inovativne djelatnosti, za ulaganje u startapove i fondove za finansiranje inovativnih projekata, za donacije naučno-istraživačkim institucijama, umanjenje poreza na nepokretnost, za izgradnju infrastrukture, za inovacionu djelatnost i uspostavljanje fonda za inovacije – naveo je Marković.

Premijer je kazao da je likvidnost budžeta očuvana u izuzetno negativnim ekonomskim okolnostima, a da su pritom sve obaveze države redovno servisirane, uz očuvanje nivoa zarada, penzija i socijalnih davanja, kao i nastavak realizacije kapitalnih projekata.
– U prethodne tri godine radili smo marljivo i stvorili stabilan finansijski sistem koji je izdržao ovaj nepredviđeni pritisak. Likvidnost budžeta je očuvana i u uzuzetno negativnim eknomskim okolnostima – rekao je Marković odgovarajući na pitanje Ervina Ibrahimovića (BS).
Marković je kazao da će fokus ekonomske politike u narednom periodu biti usmjeren na ekonomski oporavak, odnosno vraćanje pozitivnog trenda koji je karakterisao ekonomiju prije izbijanja pandemije, te stvaranja uslova za dugoročni rast i razvoj.
D.M.

---

Za podsticaje mini-hidroelektrana i vjetroelektrana 33 miliona
Od 2014. do 2019. godine za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora isplaćena su skoro 33 miliona eura. To se zaključuje iz odgovora Markovića na pitanje Srđana Milića (SNP) o subvencijama isplaćenim za energiju dobijenu iz obnovljivih izvora.

Premijer je kazao da su u prethodnom periodu smanjeni gubici na mreži, te da je 2007. godine Crna Gora za uvoz struje dala 133 miliona, a 2018. godine 13,7 miliona.
Kad su podsticaji u pitanju, precizirao je da je 2014. godine plaćeno 80 hiljada, 2015. godine 624 hiljade, godinu kasnije 2,3 miliona, 2017. četiri i po miliona, 2018. godine 13,2 miliona i prošle godine 12 miliona eura.
Podsticaji se plaćaju preko računa za struju, odnosno plaćaju ih građani i privreda, a od prošle godine i Vlada preko akciza na ugalj. Plaćaju se vlasnicima mini-hidroelektrana i vjetroelektrana, u periodu od 12 godina.

– Iz navedenog se jasno vidi da ukupan iznos neće preći ni 20 odsto koji smo u prethodnom periodu izgubili uvozeći enegiju. Ukupna proizvodnja iz ovih objekata identična je proizvodnji HE na Morači i može da snadbijeva 100 hiljada domaćinstva. Polovina iznosa je odmah vraćena kao prihod budžeta – rekao je Marković.

Milić je kazao da su sve to platili građani.

– Građani su platili ekstra profit onima koje ste ovdje doveli da grade objekte – rekao je Milić.


Nedopustivo mali kreditni portfolio banaka
Premijer je pozvao komercijalne banke da snažnije odgovore izazovima vremena koje slijedi, jer je zdrav klijent njihov interes, i dodao da će one imati podršku države. Marković je kazao da su banke u prethodna četiri mjeseca krize nastavile sa kreditiranjem i unijele dodatan novac u sistem, što je, kako je ocijenio, dobro.
– Ali, nije dobro što je tokom ova četiri mjeseca neto rast kreditnog portfolija IRF-a prema privredi veći od rasta ostvarenog kod svih 13 komercijalnih banaka zajedno i to prema svim sektorima. Ne da nije dobro, nego bih rekao da je to nedopustivo – poručio je Marković.
On je, odgovarajući na pitanje Raška Konjevića (SDP), objasnio da nije IRF prekomjerno finansirao, već da su komercijalne banke finansirale nedovoljno.
– Banke će od države imati podršku, a zdrav klijent je njihov interes, ništa manji od interesa države i samih vlasnika kapitala – dodao je Marković.